„Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe.“ – J. K. Rowling    

‘Mislim da se popis lektirnih djela ne bi trebao mijenjati da bi učenici više čitali, nego se treba promijeniti percepcija učenika o lektirnim djelima kao dosadnim knjigama. Kada bi se popis promijenio, tada bi i za ta djela postojale predrasude da su dosadna.’

Čitanje aktivira mentalni proces jer za razliku od gledanja televizije čitatelj uključuje svoj mozak za razumijevanje pročitanog štiva. Ljudi koji tijekom cijelog života redovito čitaju imaju razvijene mentalne sposobnosti i bolje pamćenje u svim razdobljima života. Kako bismo saznali kakve su čitateljske navike učenika Gimnazije Nova Gradiška, proveli smo anketu o čitanju. 79 ispitanika odgovorilo je na 12 pitanja koja vam donosimo u nastavku članka.

Čita se (ponekad) i izvan lektirnog popisa

Čitaš li ikad koje druge knjige osim lektirnih djela?

Na ovo pitanje bio je podjednak broj „da“ i „ne“ odgovora.

U prosjeku, od deset lektirnih dijela godišnje, koliko ih pročitaš u cijelosti?

Prosječan je odgovor bio sedam djela. Bilo je i odgovora u kojima su učenci naveli da u cijelosti pročitaju jednu ili dvije lektire.

Koje ti je od pročitanih lektirnih dijela najdraže ili najupečatljivije?

Najčešći su odgovori J. D. Salinger: Lovac u žitu, M. Krleža: Gospoda Glembajevi, N. Mihelčić: Bilješke jedne gimnazijalke, E. A. Poe: Crni mačak.

U prosjeku, koliko pročitaš knjiga koje nisu lektirna djela?

Prosječan odgovor ispitanika pet je knjiga, iako neki ispitanici ne pročitaju ni jednu knjigu, dok neki pročitaju više od 30 djela.

Koji ti je pisac najdraži i zašto?

Ovo su neki od  odgovora:

Miro Gavran jer piše knige vezane za zapadnu Slavoniju. Mario Puyo jer je napisao knjigu Kum.,

Madeline Miller, piše jako zanimljive knjige kojima je tematika najčešće grčka mitologija.,

Philippa Gregory jer je povijesni romanopisac. Njezina djela su jako intrigantna, zanimljiva i baš po mom ukusu.,

Sally Rooney jer mi se sviđa njezin način pisanja i kako čitatelje uspije uvući u svijet likova koji su naizgled obični, ali ih moraš zavoljeti unatoč svim njihovim manama. Domaće autore ne čitam često, ali bih istaknula Šimića jer mi se čini kao ponajprije zanimljiva osoba.,

Miro Gavran i Jody Picoult jer su me uveli u svijet čitanje (iako nemam striktno najdražeg pisca).,

Ivana Brlić Mažuranić, zbog priča iz djetinjstva te Hajime Isayama zbog kreativnih i zanimljiivih priča.

Čitanje proširuje znanje i rječnik, ali i oduzima puno vremena

Je li ti lakše čitati lektirna djela u papirnatom ili elektroničkom obliku?

Samo pet ispitanika odgovorilo je da im je lakše čitati u elektroničkom obliku, a ostali su rekli da im je lakše čitati knjige u papirnatom obliku.

Navedi jednu korist čitanja.

Većina ispitanika odgovorila je da čitanje proširuje vokabular. Još su neki odgovori naših gimnazijalaca na ovo pitanje: postajemo zreliji, poticanje kritičkog mišljenja, na trenutak se možeš isključiti iz stvarnog svijeta i postati dio svijeta koji čitaš, uče se nove informacije i proširuje se kapacitet mozga te opuštanje i bijeg od stvarnosti.

Navedi jedan nedostatak čitanja.

Većina ispitanika odgovorila je da čitanje oduzima puno vremena. Također su rekli i da je ponekad dosadno jer ima previše opisivanja, da čitanje lektirnih dijela s točno određenim vremenskim rokom često uzrokuje stres, da, ako nemamo previše mašte u zamišljanju, može biti monotono, da tekstovi mogu biti teško razumljivi. Jedan ispitanik smatra da čitanje nema nedostataka, dok jedan ispitanik nije siguran:(.

Čitaš li lirske pjesme u slobodno vrijeme?

Tri odgovora „da“ , desetak odgovora „ponekad“. Ostali ne čitaju lirska djela.

Koji žanr romana voliš čitati u slobodno vrijeme i zašto baš taj?

Ljubavni, kriminalistički, znanstvena fantastika, psihološki triler najčešći su žanrovi koje učenici vole čitati, prvenstveno zato što su zanimljivi. Ovo su još neki odgovori:

Volim fantaziju jer mi se sviđa kako je za taj žanr specifično stvaranje nekakvog posebnog svijeta i sve je moguće,

Fantazija i horor su mi najdraži, a volim ih čitati jer je sve ‘nestvarno’, a opet mogu si smisliti u glavi i misliti da je stvarno,

Kriminalistički, psihološki – tjeraju me na razmišljanje,

Najviše volim fantastične, pustolovne romane jer su mi oni jako zanimljivi i brzo se čitaju. Volim i kada imaju dobro izrađen svijet te dobro napisane likove, više volim kada su pisane u prvom licu jer je tako lakše upoznati likove te njihove stavove,

Tragedija, volim osjećaj oslobođenja emocija pri završetku knjige takvog žanra.

Je li bolje čitati knjigu ili pogledati film snimljen prema knjizi i zašto?

30-ak ispitanika odgovorilo je da je bolje pogledati film, a ostali da je bolje pročitati knjigu.

Razlozi zašto je bolje čitati knjigu:

jer je originalna, detaljnija, razvija maštu, sami stvaramo likove i radnju u glavi, likovi su detaljnije portretirani. Bolje je čitati knjigu jer se ništa ne može usporediti s maštom i slikama koje naš um stvara na osnovu opisa i riječi koje pročitamo.

Razlozi zašto je bolje pogledati film:

jer je razumljiviji, lakši za predočiti, zanimljiviji, radnja se lakše zapamti, oduzima manje vremena od knjige.

Teško je odrediti popis lektira koje bi svi učenici čitali

Kakva bi književna djela trebala biti na popisu lektirnih djela da bi učenici više čitali?

Mislim da se popis lektirnih djela ne bi trebao mijenjati da bi učenici više čitali, nego se treba promijeniti percepcija učenika o lektirnim djelima kao dosadnim knjigama. Kada bi se popis promijenio, tada bi i za ta djela postojale predrasude da su dosadna, ali poštujemo mišljenje naših učenika. Učenici su odgovorili da bi djela trebala biti zanimljivija i kraća, moderna a ne stari klasici, primjeri iz svakodnevnog života i lagana za čitanje i razumijevanje.

Neki su učenici odgovorili da je svejedno jer učenici ionako ne bi čitali lekitru.

Preporuči za čitanje barem dvije knjige po svom izboru.

Naši gimnazijalci preporučuju vam sljedeće knjige:

Moja neprijateljica Ana, Otkrij mi tajnu, Ahilejeva pjesma (Madeline Miller), Ponos i predrasude (Jane Austen), Noć kad je Olivia pala, Christina McDonald i Ispovijesti Katarine Medici, Christopher W. Gortner, Johanna Holmstrom: Anđeli s asfalta, Carolly Erickson; Tajni dnevnik Marije Antoanete, Andre Aciman; Zovi me svojim imenom, Sjena vjetra (Carlos Ruiz Zafón) i vjerojatno bilo koji roman Agathe Christie.

Sve u svemu, (više) čitati – treba

Zaključak je da većina gimnazijalca ne pročita lekitru u cijelosti jer im je većina knjiga dosadna. U slobodno vrijeme većina učenika čita nekoliko djela, dok neki uopće ne čitaju. Lirske pjesme ne čita gotovo nitko od učenika. Opet, neki su učenici strastveni čitatelji. Učenici smatraju da čitanje proširuje vokabular i obogaćuje naše znanje, a manom smatraju da oduzima dosta vremena. Učenici vole čitati kriminalističke, ljubavne, pustolovne romane i znanstvenu fantastiku. Većina više voli pročitati knjigu nego pogledati film.

Ova anketa pokazala se korisnom jer smo bolje upoznali i čitateljske i nečitateljske navike učenika adolescenata, što nastavnicima može biti korisno u prilagođavanju popisa djela za cjelovito čitanje. S druge strane, nadamo se da je i učenicima ova anketa bila korisna, pogotovo onima koji baš ne čitaju, možda su ih neka naša pitanja potaknula da posegnu za knjigom.

Ena Jakovac, 2. B

Izvori fotografija:

https://bit.ly/3uLW5Nq

https://bit.ly/3gJyJj2

https://bit.ly/3oL7gBZ

https://bit.ly/3oL7xVx

Izvor o važnosti čitanja u uvodnom dijelu: Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, datum pristupanja 10. 12. 2021. https://krugovi.hr/zasto-je-vazno-citati/