Tko je zapravo bio Marko Marulić

Godina čitanja 2021. veže se uz 500. obljetnicu objavljivanja Marulićeve Judite, prvog hrvatskog epa. Pokušao sam pronaći neke zanimljivosti o Maruliću osim onih već poznatih iz udžbenika.

Književnik koji je pisao za čitatelje iz svoje sredine

Učili smo da je Marulić jedan od najpoznatijih europskih humanista te ujedno i središnja ličnost splitskog humanističkog kruga. Ondje je odrastao u obitelji koja je bila plemićka s obje roditeljske strane. Obiteljsko prezime bilo im je Pečenić (ili Pecenić), ali su ga, po tadašnjem humanističkom običaju, latinizirali u Marulus tj. Marulić. Bio je najstariji, a imao je još petero braće i dvije sestre.

Zanimljivo je da su njegov način života neki opisivali kao raskalašeni, ali neki izvori kažu da je živio veoma skromno. Ipak, zna se da je za života uvelike pomagao hrvatskim knezovima u borbi protiv Turaka, tadašnjih najvećih neprijatelja Dalmacije. Dio je života proveo na Šolti, te je s vremena na vrijeme putovao u Rim u i Veneciju. U Splitu polazi humanističku školu, pa studira u Padovi, više puta boravi u Veneciji. Prijateljevao je s mnogim značajnim ličnostima toga doba, te što je najvažnije, imao je čitatelje, za koje je pisao. Recimo, Judita je potkraj autorova života postala čitateljskim hitom. Nije bio samotnjak, pustinjak, književni odvojenik, koji piše za daleke neke čitatelje i naraštaje, već za sugrađane, sunarodnjake, proistekao je iz sredine i naroda.

Osim što se bavio književnošću i pisanjem, Marko Marulić bio je i ispitivač te notar, tj. bilježnik. U arhivama su pronađeni dokumenti u kojima se Marulić spominje kao gradski sudac, svjedok, tužitelj, izvršitelj oporuke i zastupnik u parnicama, što je potvrda da se bavio pravničkim poslovima.

Marulićev kip vidljiv na slici na početku ovog teksta načinio je Ivan Meštrović. Zanimljivo je da ne postoji sačuvan Marulićev portret, tako da ne znamo kako je on zapravo izgledao! Meštrović je Marulićev lik oblikovao prema nekim pojedinostima o Marulićevu izgledu iz njegova životopisa i, zanimljivo, prema svojim fizičkim osobitostima. Koga zanima, može guglati i Meštrovića i zasigurno će uočiti neke sličnosti s njegovim „Marulićem“.

Književni hitovi za života

Zahvaljujući Juditi stekao je naziv Oca Hrvatske Književnosti i hrvatskog Dantea. Judita je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti koji je ispjevan na hrvatskom jeziku. Također, prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski (!) te dijelom i na slovenski, španjolski i njemački jezik. Zaista zavidan broj jezika za ono vrijeme. Uz to kao književno djelo i kao književni lik doživjela je svojevrsno ponovno rođenje u 20. i 21. stoljeću romanom Judita autora Mire Gavrana te dramskim prikazanjem Judit Borisa Senkera. U Gavranovoj verziji Judita je prikazana kao zlostavljana žena u suvremenom svijetu, dok je Senkerova Judita hrabra i nepokolebljiva žena koja se pretvara u krvnika iz ljubavi prema svojem pokojnom mužu. Marulić je i jedan od najprevođenijih hrvatskih književnika svih vremena. Najpopularnija djela su mu bila pisana na latinskom jeziku, ali je pisao i na talijanskom te hrvatskom jeziku. Djelo  De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Pouke za čestit život prema primjerima svetaca) bilo je velika uspješnica 16. stoljeća, i doživjelo je oko 60 izdanja na brojnim europskim jezicima: talijanskom, njemačkom, portugalskom, francuskom, češkom. Opet, vrlo zavidan broj prijevoda za 16. stoljeće.

Kako danas „stoji“ Marulć? U 2021., Godini čitanja, objavljeno je novo izdanje Judite s prijevodom na suvremeni hrvatski jezik. Znanstvenici se nadaju da će se tako Marulić moći bolje približiti učenicima koji su se dugo mučili s čitanjem originalnog jezika Judite. Sad kad sam i sam malo bolje istražio Marulićev život, moram priznati da mi je jasnija njegova vrijednost za hrvatsku književnost. Sretno Maruliću u „povratku“ među školske klupe, a možda mu u tome pomogne i mali projekt popularizacije Judite u vidu kalendara na temu Judite za 2022. koji su izradili učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb.

Anđelo Gogić, 4. B

Izvori:

https://www.nsk.hr/500-obljetnica-judite-marka-marulica-splicanina/ (pristupljeno 10. 1. 2022.)

https://hrcak.srce.hr/9576 (pristupljeno 10. 1. 2022.)

https://hrcak.srce.hr/154008 (pristupljeno 10. 1. 2022.)

Fotografija Marulićeva kipa: https://www.tportal.hr/kultura/clanak/obnovljen-mestrovicev-marko-marulic-20130506/slika-2feeb758e91183b8640abbd2030d5392

Slika stranice kalendara: FB stranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje