Povodom 103. rođendana Gimnazije Nova Gradiška

Zanimljivosti iz godišnjaka Gimnazije iz 1969.

Pregledavajući stvari u tetinoj ladici u nadi pronalaska baterija naletio sam na sliku Gimnazije. Zainteresiralo me pa sam je izvukao iz ladice. Ispostavilo se da je to bila početna stranica jubilarnoga izdanja uoči 50-godišnjice rada Gimnazije Nova Gradiška.

Jubilarni izvještaj  1919. – 1969.

“Nakon osnivanja gimnazije u Novoj Gradiški ona je bila jedina srednja škola na tom području. Pohađali su je učenici sa područja današnje općine, ali i sa općina Novske, djelomično Kutine i Bosanske Gradiške. Prema tome ona je bila jedini srednjoškolski centar na ovom našem području koja je u proteklim godinama našoj zemlji dala niz generacija javnih, društveno političkih i kulturnih radnika, te vojnih rukovodilaca.” – prof. Stjepan Perak, ravnatelj (1969.)

Prašnjava knjižica

Naslovnica godišnjaka

Pregledavajući stvari u tetinoj ladici u nadi pronalaska baterija naletio sam na sliku Gimnazije. Zainteresiralo me pa sam je izvukao iz ladice. Ispostavilo se da je to bila početna stranica jubilarnoga izdanja uoči 50-godišnjice rada Gimnazije Nova Gradiška. Priupitao sam tetu otkud joj takvo nešto jer znam da nije pohađala gimnaziju. Rekla je kako je knjižica bila u staroj kući koju je kupila te da bi bilo lijepo da je imam kao đak koji pohađam tu školu.

Crtice iz prošlosti novogradiškog kraja

Godišnjak ima mnoštvo informacija o postanku i razvoju naše škole i kraja. Začudilo me koliko toga nisam znao o vlastitom kraju. Poput toga da je na području općine Okučani nađen dio rimskog mozaika, rimski reljef, pa čak da je na području Mačkovca nađeno 67 kilograma raznih predmeta iz brončanoga doba, a najviše nakita i ukrasa od kojega je polovica poslana u Narodni muzej u Zagrebu. Moja sramota nije tu stala. Naime, na brdu Vlaisav kod Bodegraja nađeni su ostatci velikih zgrada te je 1812. nađeno rimsko božanstvo s natpisom Eqveas. Isti taj kip poslan je u Beč. Da nisam naišao na ovaj godišnjak naše škole, ne bih znao ove fascinantne podatke o našem kraju.

(IZVOR: Gimnazija u Novoj Gradiški; jubilarni izvještaj 1919. – 1969.; Augustin Žugaj, prof.)

Tragom stvaranja Gimnazije Nova Gradiška

Porušena zgrada na slobodnom prostoru ispred zgrade Općine Nova Gradiška

Poglavlje istoimenog naslova popunjeno je pomalo dosadnim datumima, no izdvojio bih nekoliko nama bitnijih. Poput jednog bitnog datuma od kojega je sve počelo. 31. siječnja 1919. godine određeno je ukidanje 5. i 6. razreda Više pučke škole, a otvorio se 1. i 2. razred Realne gimnazije. Već 5. ožujka Gimnazija, slična kakvu je mi znamo, kreće s nastavom s 126 učenika u dva razreda. To se dogodilo nakon puno upućenih molbi tadašnjem Odjeljenju za prosvjetu i vjeru, poslije imenovanim Ministarstvom prosvjete koje izdaje konačno rješenje da se otvori ostalih šest razreda gimnazije. S time je Gimnazija ukupno imala osam razreda.

(IZVOR: Gimnazija u Novoj Gradiški; jubilarni izvještaj 1919. – 1969.; Stjepan Perak, prof.)

Slobodne aktivnosti

Tadašnje slobodne aktivnosti, nama poznatije kao izvannastavne i fakultativne, bile su vrlo drugačije. Na popisu slobodnih aktivnosti u našoj školi 1969. bile su literarna grupa, historijska grupa, marksistička grupa (koja se bavila analiziranjem tekstova iz knjige “Historijski i dijalektički materijalizam” te raspravljanjem o problemima naučnog i nenaučnog socijalizma i sličnim stvarima), kemijska grupa, geografska grupa, cvjećarska grupa, streljačke sekcije, fotografska grupa, ženski zbor te pokraj obaveznih satova i dodatni satovi fizičkog odgoja. Teško je zamisliti da danas imamo kao izvannastavnu aktivnost marksističku grupu ili streljačku sekciju, zar ne?

(IZVOR: Gimnazija u Novoj Gradiški; jubilarni izvještaj 1919. – 1969.; Nada Potočki, prof.)

Budimo ponosni na prijeđeni put

Nastavničko vijeće školske godine 1968./1969.

Za kraj evo nekoliko inspirativnih misli iz godišnjaka o gimnazijalcima i njihovoj vrijednosti. Vjerujem da je i danas društvo svjesno činjenice da su upravo mladi ti koji trebaju biti nositelji novih ideja koje mogu unaprijediti društvo.

“Svi naši narodi, sve i jedna nacija duboko su zainteresirani da veliki dio našega društva, a to su mladi, postane ono što u historijskom trajanju naroda treba da postanu i ponesu na svojim plećima, da razviju svoje, na obrazovanju i odgoju, zasnovane sposobnosti, za napredak naroda i društva. To je poruka i obaveza, pola vijeka razvitka, rada i društvene uloge svih generacija mladih i nastavnika gimnazije u Novoj Gradiški.” – Jefto Šašić, general-pukovnik

“Gimnazija nastavlja svoj započeti put u raznim društvenim i političkim sistemima, oblikuje nova pokoljenja s naprednim i revolucionarnim mislima. Kroz njene klupe prolazi iz godine u godinu mladost za mladošću, formirane ličnosti s novim idealima i širokim općim obrazovanjem bez kojeg ne može biti ni solidnog stručnog znanja.” – prof. Stjepan Perak, ravnatelj (1969.)

Leon Vidić, 1.A