Svatko bi trebao imati pravo ne poštovati zakon koji nije moralan
Moral i pravo su dva različita pojma, no među njima postoji značajan nivo doticaja i nadopunjavanja. U današnjem društvu, ali i teoriji teško je negirati tvrdnje da su pravo i moral od velikog značaja za stvaranje i održavanje odnosa unutar ljudskih zajednica.
Dva nerazdruživa pojma
I za pravo i za moral može se reći da određuju, usmjeravaju i procjenjuju ljudsko ponašanje. Neki mislioci ne smatraju da je moral skup nepromjenjivih principa ponašanja te da se može dokučiti razumom, već da je on izraz čovjekovog odnosa koji se razlikuje od društva do društva ili od čovjeka do čovjeka. Svaki pokušaj razumijevanja čovjekove pravde, društva ili države vodi temi prava i morala. Pravo i moral teško se mogu promatrati kao odvojene cjeline. Pravo svake suvremene države može se iskazati u tisućama točaka koje utječu na prihvaćeni moral i šire moralne ideale. Taj utjecaj ulazi u područje prava putem zakonodavstva (npr. sudskog postupka).
Pravo nije uvijek u skladu s moralom
Bezbrojni su načini na koje pravo oslikava moral, ali još uvijek nisu istraženi. Nitko ne može tvrditi da stabilnost pravnih sustava djelomično ne ovisi o vrstama povezanosti s moralom. Postojanje veze prava i morala trebalo bi se prihvatiti. Iako veza prava i morala svakako postoji, povremeno mora biti prekinuta i stvar mora biti sagledana s drugog stajališta, što se može povezati s poznatom rečenicom Martina Luthera Kinga, velikog borca za prava Afroamerikanaca: one has moral responsibility to disobey unjust laws, što znači da svaka osoba ima moralnu obvezu ne poštovati zakon ili pravo koji idu suprotnim smjerom od osnovnih načela morala.
Leonarda Sokić, 3. A