Školovanje na stranim jezicima u srednjim školama

  • 0

Školovanje na stranim jezicima u srednjim školama

Nastava na stranom jeziku potiče na aktivno slušanje i razumijevanje

English

Učenici nastavu na stranom jeziku smatraju vrlo atraktivnom jer im omogućuje upoznavanje sa stručnom terminologijom stranog jezika, potiče ih da se aktivnije snalaze u svladavanju gradiva te ih, kako mnogi tvrde, čini spremnijima za daljnje školovanje.

Školovanje na hrvatskom jeziku u Hrvatskoj je tako prošlo desetljeće

 Od ulaska u Europsku uniju sve se više škola trudi osigurati dio nastave i na drugim europskim jezicima – engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom i sl. Više je razloga tome – ulazak u EU 2013. uzrokovao je i povećani dolazak doseljenika koji, uz sav uloženi trud, puno teže barataju hrvatskim nego jezikom njihove zemlje, pa im dio nastave na materinskom jeziku uvelike olakšava cjelokupnu stvar. Međutim, ne upisuju se samo takvi učenici, štoviše, i manjina su – naši učenici svojstvenu nastavu smatraju vrlo atraktivnom jer im omogućuje upoznavanje sa stručnom terminologijom stranog jezika, potiče ih da se aktivnije snalaze u svladavanju gradiva te ih, kako mnogi tvrde, čini spremnijima za daljnje školovanje.

screwy students

Može li i moja srednja škola osigurati takav program

Bilo koja srednja škola željna ovakvog programa zaista ga i može ostvariti, ali mora biti spremna uložiti i također biti svjesna isplativosti  – hoće li u lokalnoj zajednici postojati učenici željni ovakvog oblika obrazovanja? Svakako, treba naglasiti kako cijeli proces treba odobriti MZOS, a profesori moraju imati položene testove koji garantiraju najviši stupanj korištenja stranog jezika – onog izvornog govornika. Na profesoru je, dakako, sve – on nastavu hrvatskog jezika prevodi na strani jezik te priprema sve materijale koji su mu potrebni za sat. Svakako, treba spomenuti i kako u većini škola učenici svaki mjesec plaćaju i nekoliko stotina kuna nadoknade za odabrani tip nastave jer sama škola mora uložiti u osposobljavanje profesora.

Kako jedan profesor matematike može savršeno baratati i nekim od svjetskih jezika

Da, vrlo dobro pitanje. Izuzmemo li one rijetke koji imaju završen studij jezika i svog nejezičnog predmeta, svi ostali moraju sudjelovati u specifičnim edukacijama koje će ih osposobiti za nastavak predavanja. Primjerice, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga uložila je 57 000 eura poslavši dio kolektiva na edukacije u Cambridge i Bristol – ondje su dobili priliku svoje predmete slušati na stranom jeziku, predavati i biti podučavani, a na kraju krajeva i polagati test kojim potvrđuju svoju osposobljenost rada u matičnoj školi na svjetskom jeziku.

o-COLLEGE-TOURS-facebook

Ravnatelj škole navodi kako je ovo za njih i važno i korisno – učenike čini sposobnijima i pruža im rani susret s literaturom s kojom će se susresti na fakultetu jer će ondje, pak, nerijetko naletjeti na neprevedenu literaturu, pa će biti obvezni suočiti se sa stranim jezikom, koliko god ga pokušavali izbjeći.

Zašto bih se toliko mučio, pobogu

Iako se mnogima čini prije svega kao mučenje i otežavanje već teškog posla slušajući školski silabus na jeziku na kojemu nismo odrasli, škole koje prakticiraju takav program tvrde posve suprotno – navode kako je engleski jezik (ili koji drugi) često svojevrsna distrakcija od onog gradiva koje ne volimo – primjerice, matematika je učenicima zanimljivija na engleskom jeziku jer ih potiče na aktivno slušanje i razumijevanje, a to im nikako nije problem jer im je na engleskom gotovo sve zanimljivo, dok je hrvatski nešto na što su navikli i što ih neće aktivirati. I da, 1. L razred Prirodoslovne škole Vladimira Preloga vrlo je zadovoljan svojom nastavom – iako priznaju da im je katkad teško ostati u tijeku i pratiti cijelu situaciju, svjesni su brojnih prednosti koje im pruža ovaj program i već više od polovice ima zacrtan studij u inozemstvu. Napredni prvašići, zar ne?

Da sam barem ja imao takvu mogućnost u svojoj srednjoj školi

high-school

Iako u suštini zvuči genijalno, nije nužnost. U životu se uvijek sve stigne, pa tako i taj susret sa stranom literaturom na fakultetu možda ne bude toliko lagan, ali ako su u tome uspijevali i svi prije nego što se pojavio ovakav oblik nastave, možeš i ti. Pa i samo studiranje u inozemstvu – nekolicina učenika nerijetko ode barem jedan semestar van, a dio ih se odluči i na cjelokupno studiranje vani. Isto, nije nemoguće, ali iziskuje trud, rad i koncentraciju. Zaključimo da je cijeli ovaj oblik predavanja prije svega fascinantan i intrigantan, a za neke veće razlike između učenika koji školu pohađaju tek na hrvatskom jeziku i ovih na dvojezičnom, strpit ćemo se još malo.

Karlo Szabo, 4. A