Intervju s vlasnikom jedine škole stranih jezika u gradu

  • 0

Intervju s vlasnikom jedine škole stranih jezika u gradu

Najvažniji je individualni pristup polaznicima s naglaskom na konverzaciji

yes5

Ivan Galić profesor je hrvatskoga jezika zaposlen u Osnovnoj školi ‘Matija Gubec’ Cernik. Uz taj posao vodi i Školu stranih jezika Yes.

Od EU-projekata do škole stranih jezika

Kako ste došli na ideju otvaranja škole stranih jezika?

Prije 5-6 godina u školi u kojoj sam zaposlen počeo sam se baviti EU-projektima, tada još nismo bili u EU-u i trebao mi je engleski jezik za pisanje projekata pa sam išao na tečaj engleskoga jezika u školu stranih jezika u Požegi gdje sam položio međunarodni certifikat za engleski jezik. U međuvremenu sam uštedio nešto novca i planirao sam svakako raditi nešto privatno, izvan škole, a htio sam da to bude povezano s mojim poslom i zanimanjem, da bude nešto vezano uz obrazovanje. Upravo su me putovanja u Požegu potaknula na ideju da ne moram putovati izvan grada te da ovdje otvorim školu stranih jezika.

yes6

Kako ste znali organizirati ustroj škole stranih jezika?

U planiranju načina rada škole pomoglo mi je samo iskustvo pohađanja tečaja u školi stranih jezika, ondje sam vidio kako je to otprilike organizirano, a sve ostale nedoumice riješio sam sam, istraživanjem na internetu, npr. kako uopće otvoriti školu, kako je opremiti (namještajem i tehničkom opremom), gdje nabaviti udžbenike. Sa suprugom sam čak dizajnirao izgled učionica. Inače, najvažnija stvar su bili nastavnici, do kojih sam došao preko svog posla jer mi rad u školi omogućuje kontakte s profesorima stranih jezika, tako da u tome nisam imao problema.

Kako je organizirana nastava – koji su jezici u ponudi, koliko sati tjedno nastave imate, kako sve skupa funkcionira?

yes9

U našoj školi održavaju se tečajevi za djecu, odrasle, individualne instrukcije te pripreme za maturu. Program nastave napravljen je prema Europskom referentnom okviru za jezike, sustavu koji se koristi za učenje stranih jezika u cijelom EU-u. Njime su propisane razine znanja jezika, npr. koliko je sati nastave potrebno za razinu A1. A1 razina podijeljena je na 2 modula, svaki ima 70 sati tako da A1 traje 140 sati. Na taj način smo i mi koncipirali tečajeve. Tečajevi koji imaju 70 sati traju 4 mjeseca, jedno polugodište, 2 puta 2 sata tjedno. Osim takvih tečajeva imamo i brze konverzacijske tečajeve, najviše iz njemačkog jezika. Taj tečaj traje 35 sati i ide se dinamikom 3 puta 2 sata tjedno tako da sve skupa traje mjesec i pol. Tu se naglasak stavlja na konverzaciju, na učenje najosnovnijih stvari jer su najčešći polaznici ljudi koji odlaze na rad u inozemstvo, najčešće u njemačko govorno područje, pa im je za početak potrebno da svladaju osnove konverzacije.

U ponudi imamo tečaj engleskog, njemačkog, u Novoj Gradiški u ponudi je i talijanski, za koji ne postoji pretjeran interes. U Kutini smo imali tečaj francuskog, imamo dosta upita za španjolski, ali nam je teško naći profesora španjolskog. Imamo profesoricu ruskoga, ali je interes za ruski nešto manji.

Inače, u Kutini smo otvorili stalnu podružnicu godinu dana nakon otvorenja u NG. Po potrebi radimo i tečajeve u vrtiću u Novoj Kapeli te za odrasle u Oriovcu.

Njemački najtraženiji jezik na našem području

Za koji jezik ima najviše interesa?

Postoji razlika u interesu odraslih i male djece, tj. njihovih roditelja. Imamo tečaj engleskog za djecu vrtićkog uzrasta (4 g.) do kraja osnovne škole. Imamo grupe različitih godina učenja i različitih razina znanja. Djeca koja krenu učiti strani jezik jako mala, s 4-5 god., obično dalje i nastavljaju s učenjem jezika. Imamo djecu od 8-9 godina koja već 4 g. uče jezik. Što se tiče odraslih, njemački je najzastupljeniji zato što posljednjih nekoliko godina sve više ljudi s našeg područja odlazi na rad u inozemstvo, u područje gdje se govori njemački jezik. Najčešće upisuju početni stupanj njemačkog da se lakše snađu prilikom prvog odlaska u Njemačku, Austriju, Švicarsku.

Zanimljivo je da je interes srednjoškolaca za tečaj stranog jezika slab. Problem je u tome što u NG prije nas nije postojala škola stranih jezika. Šteta je što nema više zainteresiranih jer tečaj nadopunjuje znanje stranog jezika koje učenik donosi iz škole jer je način rada drugačiji i puno se više nego u redovnim školama radi konverzacija i vokabular. Npr. mi ne radimo po udžbenicima po kojima se radi u osnovnim i srednjim školama, jednostavno zato što je metodički pristup učenja u školi stranih jezika drugačiji. Grupe u kojima se radi su male, nemaju više od 10 polaznika čime njegujemo individualni pristup. Kad je manje učenika, nastavniku se lakše posvetiti svakom učeniku posebno. Također, uvijek radimo 2 sata odjednom jer je nastava onda kvalitetnija nego da se rascjepka na 2 sata u 2 različita dana.

yes1

Kakav dokument dobivaju polaznici nakon završenog tečaja i kako im koristi taj dokument?

Polaznici dobivaju naše uvjerenje o završenom stupnju stranog jezika usklađenom s Europskim referentnim okvirom za jezike i vrijedi u svim zemljama EU-a. Ono im koristi prilikom svakog zapošljavanja osim zapošljavanja u gradskim i državnim institucijama jer one, recimo u Njemačkoj i Austriji, traže službeni certifikat o položenom jeziku u Goethe institutu, i to bilo gdje u svijetu. Takve institucije ne priznaju nikakve certifikate škola stranih jezika iz Hrvatske (i ostalih zemalja), nego samo one Goethe instituta. Mi ne možemo davati takve službene potvrde jer smo tvrtka, a ne ustanova. U principu, većina poslodavaca traži bilo kakvo uvjerenje o položenom jeziku i u tom slučaju naše uvjerenje najnormalnije funkcionira.

yes11

Kojim se metodama rada koriste profesori? Kakve udžbenike koriste?

Metode poučavanja razlikuju se ovisno o dobi polaznika. S najmanjim uzrastom djece koja još ne znaju čitati i pisati najviše se uči pomoću igara i didaktičkih predmeta, sličica, bojanja; uče se osnovne riječi stranog jezika. Kod odraslih stavljamo naglasak na konverzaciju da izbjegnemo suhoparno rješavanje zadataka ili prepisivanje iz udžbenika ili s ploče. Zato organiziramo male skupine da svaki polaznik može doći do izražaja u tih 70 sati tečaja i zaista nešto i naučiti i moći to primijeniti u praksi. Većina polaznika je zadovoljna takvim načinom rada, što nam potvrđuje i evaluacija koju provodimo nakon svakog tečaja. Na kraju prošle godine ukupna srednja ocjena nam je 4,8 čime smo veoma zadovoljni.

Mala djeca upijaju jezik kao spužve

Kako komentirate učenje stranih jezika od najmanje dobi? Spominjali ste da imate skupinu četverogodišnjaka i petogodišnjaka.

Imamo skupinu četverogodišnjaka i petogodišnjaka koja uči engleski, ali recimo i skupinu osmogodišnjaka koji kod nas još od vrtića uče njemački. S tim da oni u osnovnoj školi još nisu počeli učiti njemački, učit će ga tek u 4. razredu tako da su već sad u boljoj poziciji u odnosu na one koji će se tad prvi put susresti s njemačkim. Strani jezik je najbolje početi učiti u ranoj dobi jer djeca upijaju kao spužve. Ja imam kćer od 2 godine koja isto tako sve upija što čuje da se govori, što znači da sve razumije, iako mi odrasli možda nemamo osjećaj da je tako. Zato je bitno djecu što prije izložiti stranim jezicima. Djeca od 4, 5 godina uče strani jezik drugačije od odraslih koji se na neki način tjeraju da uče, kod djece je to automatski. Ako djeca uče strani jezik i u školi i izvan nje, tijekom nekoliko godina to će se sigurno pokazati kao dobra stvar, pogotovo kad dođu u srednju školu. Postoji razlika između nas i Zagreba, gdje mnogo djece ide još u vrtiću na tečajeve stranog jezika. Vrijeme je da i kod nas zaživi ta kultura učenja jezika odmalena.

yes4

Ranije ste u razgovoru rekli da ste prije nekoliko godina krenuli raditi na EU-projektima i da ste onda shvatili važnost učenja stranih jezika. Kakvo je bilo vaše iskustvo korištenja stranog jezika, konkretno engleskog, na tim projektima?

Engleski jezik danas mora svatko poznavati, inače neće opstati jer je on postao dio naše svakodnevnice. Proputovao sam dosta europskih zemalja i ondje smo se sporazumijevali engleskim. Što se tiče mog znanja engleskom, problem je u tome što ga ne koristim u svakodnevnoj, govorenoj komunikaciji. A kad sam bio na projektima u stranim zemljama, praktički sam bio prisiljen koristiti ga i to je bilo odlično, tako se jezik najbolje uči. Zato mi u našoj školi i stavljamo naglasak upravo na konverzaciju. Prije nekoliko godina bio sam jedan tjedan u Velikoj Britaniji i tada sam najviše naučio engleski. Strani jezik uvijek je lakše pričati s nekim tko ga zna, nego s nekim tko ga ne zna; tako se najbolje nauči. Slušaš nekoga tko odlično govori engleski i odmah i tebi ide bolje, riječi ti dolaze same.  Kad bih usporedio znanje engleskog jezika naših učenika iz Hrvatske sa znanjem učenika iz drugih zemalja koje su sudjelovale u projektima na kojima sam dosad radio, rekao bih da tu dobro stojimo. Naši učenici puno bolje govore engleski od recimo Bugara, Rumunja ili Španjolaca. Znanje njemačkog mi je dosta slabije od engleskog, ali kad je potrebno, znam se snaći i s njemačkim. Zanimljivo je da sam ga učio i u osnovnoj i u srednjoj školi, i to kao prvi strani jezik, ali sad vidim da sam tada, kad sam bio mlađi, bio nezainteresiran za učenje jezika. Tek sad vidim što sam propustio.

Zahvaljujem gospodinu Galiću što je odvojio malo vremena za Zvono i želim mu mnogo uspjeha u ovom hvalevrijednom pothvatu. Intervju ću završiti njegovim zanimljivim promišljanjem o potrebi učenja jezika:

Djeca često ne shvaćaju što imaju – besplatnu edukaciju stranog jezika u redovnoj školi. Naravno, učenje stranog jezika u osnovnoj i srednjoj školi zna biti teško, prvenstveno jer su veliki razredi, različite su razine učenja u svakom razredu i onda je tu teže isplivati, isplivaju oni najbolji, koji se trude. No zato roditelji trebaju odmalena svoju djecu izložiti stranim jezicima i na taj način prirodno im usaditi znatiželju za jezikom. Kad malo odrastu, shvatit će dragocjenost učenja stranih jezika i lako prolaziti kroz život.

Katarina Marić, 4. A