Dan škole na drugačiji način

  • 0

Dan škole na drugačiji način

Rubrika:Kulkultura

Zanimljive radionice i opuštena atmosfera

Turbo Hard Rock fizika

Turbo Hard Rock fizika je isprva trebalo biti predavanje o turbofolku i hard rocku, ali na našu sreću turbofolk je bio izbačen, a predavanje se pretvorilo u pub kviz. Taj pub kviz su predvodili najbolji poznavatelji hard rocka u široj okolici, a to su profesori Zlatko Zlatokosi Zlaya Matijašević i Goran Rucky Ruškan. Nitko drugi nije im dorastao i nitko ne bi mogao obaviti taj posao kao što su ga oni obavili, svaka im čast. Vidi se da su si dali truda, da su duše svoje izlili kako bi predavanje doveli do savršenstva i u tome su bili uspješni. Čak su pripremili grickalice i piće. Kada je kviz krenuo i kada su se četiri grupe suprostavile jedna drugoj, moglo se vidjeti blago razočaranje u očima predavača jer je neznanje bilo na maksimumu, ali jedna grupa ipak nije razočarala i dala je predavačima nade, a to je bila moja grupa. Pomeli smo konkurenciju znanjem  o rocku jer smo uvijek učili od najboljih. Na samome kraju kada smo pokupili pobjedu Zlatokosi Zlaya i Rucky su nas proglasili kraljevima hard rocka.

Dan škole21

Spoj fizike i hard rocka

Dramska radionica 

Povodom dana škole, i proslave našeg rođendana na drugačiji način, upisala sam se na dramsku radionicu kod profesorice Sonje Latal. Skupina se sastojala od 13 učenica podijeljenih u 3 grupe sa zadatkom oživjeti nekoliko rečenica s papira koji nam je profesorica dala i izvesti 4 čina pred drugim dvjema skupinama. Tema kratke predstave je bila oživljavanje reakcije profesora, roditelja i učenika koji se pogoršao u školi. Također, radili smo i malu vježbu boljeg upoznavanja zatvorenih očiju. Na dodir smo morali prepoznati tko je osoba ispred nas. Od te smo vježbe odmah živnuli i opustili se. Zbog popunjenosti vremena radom i zbog mnogo zabave vrijeme nam je veoma brzo isteklo. Radionice su definitivno trebale biti duže kako bismo što bolje mogli izvršiti svoj zadatak i vjernije ga pokazati. Sve u svemu, mi, učenice, a vjerujem i profesorica, bile smo veoma zadovoljne radionicom koja nas je upoznala jedne s drugima, nasmijala i naučila timskom radu.

Dan škole15

Rješavanje dramskog zadatka

Kako oživljavati

Upravo zbog toga što se svakodnevno susrećemo sa situacijama u kojima je nekome potrebno pružiti prvu pomoć i mnogo nas ne zna kako reagirati ili pomoći, odlučila sam se za ovu radionicu. Ljudi prvu pomoć olako shvaćaju, iako ju trebaju položiti na vozačkom ispitu. Radionicu ”Kako oživljavati” vodila je naša pedagoginja Ljiljana Vidmar, koja je prošla slično predavanje baš iz razloga što se mnogo puta našla u situaciji u kojoj je nekome hitno trebala pomoći, ali nije znala što napraviti. Prvo smo dobili upute o tome kako reagirati i pomoći onome kome je pomoć potrebna. Zatim nam je voditeljica pokazala kako sve to izgleda u praksi kada slijedimo te upute. Na kraju je svatko od nas probalo oživljavanje na lutki. Mogu sa sigurnošću reći da sada znamo kako oživljavati nekoga unesrećenog.

Dan škole24

Vježbanje oživljavanja na lutki

Ljubavna kemija

Osvanuo je 31.siječnja, 98. rođendan Gimnazije Nova Gradiška, a mi smo pronašli savršen način kako ga proslaviti.  U duhu Valentinova petnaest djevojaka zaputilo se na radionicu  „Ljubavna kemija“.  Kombinacija romantičnog i poučnog. Profesorica kemije, Ilijana Ban, zajedno s učenicima četvrtih razreda, upoznala nas je s oksitocinom i serotoninom. Iako zvuči nepoznato, ova dva hormona naši su stalni prijatelji.  Svaki put kad ste sretni i zaljubljeni, to možete zahvaliti upravo njima.  Kako se ova kemijska reakcija ljubavi u većini slučajeva događa između muškarca i žene, slijedila je kemijska analiza istih.  Iz toga smo primjerice saznali kako su muškarci inertni, ali bezopasni, dok su žene netopljive u vodi, te se dobro spajaju s plemenitim elementima i dijamantima.  Najzanimljiviji dio bio je svakako pokus kojim smo dokazivali postoji li ljubav između dviju osoba ili ne.  Naime, dodavanjem žute kemikalije u prozirnu nastalo bi ružičasto obojenje samo ako se te osobe istinski vole.  Zabave i smijeha na radionici nije nedostajalo, a profesorica Ilijana sretna je i zadovoljna jer je dokazala kako kemija nisu samo dosadne formule i jednadžbe. Iako je vani temperatura ispod nule, mi smo izašli s toplinom oko srca i nešto većom količinom serotonina.

Dan škole26

Profesorica Ban objašnjava kemijsku reakciju ljubavi

Jezična salata

Jezičnu radionicu održali su profesori njemačkog i engleskog jezika. Profesorice Branka Ivanišević, Anita Magić i Ana Ceković uvele su nas u svijet germanizama. Učenici su slušali hrvatske pjesme u kojima su mogli prepoznati germanizme, a u prepoznavanju istih pomagale su im profesorice. Nakon toga dobili su radne listiće s različitm jezičnim situacijama u kojima su se opet mogli naći germanizmi pa su tako učenici mogli pročitati da je netko imao unfal jer mu je otišla šoferšajba. Drugi dio radionice održali su profesori Josip Sokić, Silvija Soušek i Ivana Mital. Učenici su mogli čuti zanimljive informacije o praindoeuropskom jeziku iz kojeg potječe većina europskih jezika. Osim toga, mogli su i čuti zvučne zapise praindoeuropskog. Nakon toga učenici su slušali zvučne zapise riječi iz različitih jezika te su trebali prepoznati z kojeg jezika koja riječ potječe. Posljednji dio radionice bio je rezerviran za kviz poznavanja jezika u kojem je trebalo odrediti porijeklo pojedine riječi, kao i njezino izvorno značenje. Tako smo saznali da čokolada izvorno znači gorka voda, a potječe od Inka. Na pitanje o ideji zanimljivog naziva radionice koji povezuje jezik sa salatom profesori su objasnili da jezik na neki način podsjeća na salatu. Kao što u salatu stavljamo mnoštvo povrća i tako dobivamo jednu homogenu cjelinu, tako i jezici svijeta zajedno čine jednu jezičnu salatu u kojoj je ponekad teško prepoznati zasebne sastojke, odnosno iz kojeg jezika koja riječ točno potječe.

Dan škole16

U potrazi za germanizmima

Pogodi tko sam

Radionicu na kojoj se moglo provjeriti znanje o važnim povijesnim osobama vodili su profesori Goran Šarić, Zrinka Ivanišević i Suzana Mihalic. Učenici su bili podijeljeni u 3 ekipe, a u pogađanju su ih vodili profesori. Iako se isprva činilo teško, nakon nekog vremena ekipe su se zagrijale i s vremenom sve lakše pogađale osobe. Za svaku osobu profesori bi iznosili teze na temelju kojih je trebalo pogoditi osobu. Prva teza bila je vezana uz kontinent s kojeg potječe tajanstvena osoba, druga uz grad u kojem je osovba živjela i djelovala većinu svog života. Trećom tezom predstavljeno je povijesno razdoblje u kojem je osoba živjela, a četvrta teza otkrivala je nešto o kulturnim osobitostima vezanima uz rad povijesne osobe. Za one koji još nisu uspjeli pogoditi traženu osobu preostala je zadnja teza s informacijama baš o toj osobi. Za svaki točan odgovor učenici su dobili jedan dio portreta osobe tako da su ga trebali složiti u cjelinu i portret zalijepiti na plakat. Atmosfera je bila napeta, a učenici su pokazali da nemaju problema ne samo u poznavanju povijesti, nego i opće kulture. A osobe oko kojih su se učenici namučili bile su Tutankamon, Leonida, F. Magellan, I. Mažuranić, M. Gandhi i F. Kahlo.

Dan škole18

Učenici pogađaju zadanu osobu

Zabavna matematika

Da, matematika može biti zabavna! Upravo to dokazale su profesorice Radmila Gašparović, Branka Kušenić i Lahorka Vidović Peterman matematičkom radionicom za Dan škole koju su osmislile u obliku igara koje se rješavaju matematičkim operacijama. Učenici su zadatke rješavali u grupama, a radionica se sastojala od  3 dijela. U prvom dijelu učenici su igrali igre pogađanja. Zamislili bi dvoznamenkasti broj te dobili računske operacije u koje su trebali uvrstiti taj broj. Rezultat su iznijeli proesoricama, a one su imale nimalo lak zadatak pogoditi zamišljen broj. Slična igra pogađanja odigrana je zatim i s datumima rođenja koje su opet profesorice pogađale, ali ne pomoću astrološke karte, nego opet računskim operacijama. U drugom dijelu učenike su dočekale križaljke u koje su unosili rezultate zadanih zadataka. Naravno, pobjednici su bili i nagrađeni, i to čokoladicama za svakog člana pobjedničke skupine. Na kraju radionice učenici su pogađali imena poznatih matematičara. Ovaj puta nisu morali rješavati zadatke, nego su im profesorice čitale teze o osobama, dakako, krenule su od težih prema lakšima. Maturanti su zaključili da im je prilikom pogađanja više pomoglo znanje filozofije nego matematike. Učenici su se odlično zabavili te nešto i naučili. Križaljke su ostavili na panou kako bi ih i drugi mogli rješavati, a ubuduće nam spremaju nove križaljke koje će se izrađivati na izbornoj nastavi Matematike u 2. razredu.

Dan škole9

Rješavanje matematičke križaljke

Zanimljive vježbe iz biologije i kemije

U novoj laboratorijskoj učionici za Dan škole profesori Josip Sokić i Ksenija Artuković s učenicima su izvodili zanimljive pokuse. Radionica se sastojala od praktičnih pokusa iz biologije i kemije. Prvim pokusom učenici su izolirali molekulu DNK iz banane, što je bilo veoma zanimljivo. Nakon toga uslijedila su dva pokusa iz kemije. Prvi se pokus sastojao od kemijske reakcije koja nastaje spajanjem vodikovog peroksida i kalijevog jodida. Reakcijom ovih dvaju spojeva nastaje pjenasta tekućina. Na kraju radionice učenike je dočekao kemijski kameleon, reakcije koja nastaje spajanjem kalijevog permanganata i natrijeve lužine. Zanimljivo ime ovaj pokus duguje kameleonskoj reakciji. Naime, spajanjem ovih dvaju spojeva dolazi do promjena boje. Učenicima je ovakva radionica bila poučna i zanimljiva, a profesori su bili zadovoljni spremnošću učenika na rad i u ovakvoj, opuštenoj atmosferi kada nema nastave.

Dan škole27

Pripremanje za pokuse

Debata „Fizičko kažnjavanje u odgoju je opravdano“

Ako ste za Dan škole mogli čuti buku iz jedne od učionica, to su zasigurno bili debatanti na debati s tezom „Fizičko kažnjavanje u odgoju je opravdano“ pod vodstvom profesorice Koraljke Hausnet Lasović. Početak radionice bio je rezerviran za definiranje pojmova u tezi – fizičkog kažnjavanja i odgoja. Zanimljivo je da su se neki prilikom definiranja fizičkog kažnjavanja prisjetili stare školske metode kažnjavanja klečanjem na kukuruzu, koje je danas mnogima nepoznanica. Nakon toga u paru se dogovaralo o argumentima za i protiv dane teze, a onda se u grupama od četvero učenika raspravljalo o tim argumentima. Zatim je došlo vrijeme za odlučivanje o stavu, tj. je li netko za fizičko kažnjavanje u odgoju ili nije. Treba napomenuti da odlučivanje o stavu nije tipično za sve debate, obično se debatira s onim što vam je dano – npr. ako ste u grupi koja je afirmacijskog stava, morate obraniti taj stav i ako ste inače protiv toga stava. U središnjem dijelu radionice, nakon svrstavanja u grupe, debata je konačno mogla početi. Prije početka uspostavljena su pravila lijepog ponašanja, npr. da samo jedan govori i da je zabranjeno vrijeđanje. Postojala je mogućnost i za neodlučne, ali takvih nije bilo. Grupe su uskoro užurbano prionule pripremanju uvodnoga govora u trajanju do 3 min, nakon čijih je iznošenja počela rasprava. Tijekom rasprave bilo je dopušteno mijenjanje strana, pa su neki na temelju iznesenih argumenata zaista to učinili i pritom bili popraćeni simpatičnim negodovanjem bivše grupe zbog „izdajništva“. Nakon iscrpne i zanimljive rasprave svaka je grupa iznijela završnu riječ u trajanju do 2 min. Debata je završila zaključkom o iznesenim argumentima, dakle nije bilo presude, što je opet slučaj samo u pojedinim debatama. Profesorica je bila veoma zadovoljna učeničkim angažmanom, debatantskim sposobnostima, zrelim razmišljanjima te se nada da će se neki od onih koji su sudjelovali u radionici pridružiti i debatnom klubu naše škole.

Dan škole11

Skupljanje argumenata za debatu

Održivi razvoj

Društveno i ekološki osviješteni učenici našli su mjesto u radionici profesorice Đurđice Eržić Održivi razvoj. Na početku radionice učenici su razvrstani u grupe u kojima se tijekom cijele radionice radilo pomoću tzv. place mat metodom. Za početak su učenici ocrtali svoj dlan na podlošku i unutar njega napisali svoje osobne podatke. Svoje podloške učenici su zarotirali u grupi te se na taj način malo bolje upoznali. Glavni dio posla počeo je pisanjem asocijacija vezanih uz pojam održivog razvoja (opet na podložak koji se zarotirao u grupi), iz čega se polako počela razjašnjavati definicija samog održivog razvoja koju je svaka grupa morala predstaviti drugima. Nakon toga profesorica Eržić je i sama definirala održivi razvoj. Učenici su se potom posvetili rješavanju problemskih zadataka uz tekst o gladnoj djeci u Ruandi, a smisao svega je bio otkriti način kako zbrinjavanjem otpada pomoći toj djeci. Profesorica je učenicima rekla jedan za našu školu veoma bitan podatak – prije nekoliko godina skupljanjem plastičnih boca otkupili smo 2900 kn i poslali ih misionarima u Ruandi. Učenicima je navela i kako živimo održivi razvoj u školi – natpisima kraj svjetala po hodnicima i u toaletima, akcijama prikupljanja  papira, projektima Bocko, Čepko, Mi jedemo odgovorno, Šafran. Nismo ni svjesni koliko smo ekološki i društveno osviješteni! Na kraju su učenici na papirićima pisali svoje dojmove o radionici, navodili kako u svojim obiteljima mogu živjeti održivi razvoj te što bi im moglo predstavljati problem u provođenju akcija, pri čemu je većina učenika navela da im je problem  prijevoz papira u školu kada se prikuplja stari papir. Profesorica je bila vrlo zadovoljna ovom radionicom, kao i učenici koji su pokazali da znaju zrelo rješavati probleme vezane uz održivi razvoj.

Dan škole12

Učenici ispunjavaju podloške

Snimanje videozapisa

Za Dan škole u učionici Informatike užurbano se radilo na montiranju učeničkih fotografija i videozapisa. Iako je ideja bila da se snimi i montira videozapis o samim radionicama, vremena je ipak bilo premalo pa su učenici uz pomoć profesorice Snježane Milinović vlastite foto i videomaterijale u različitim računalnim alatima obrađivali u gotove prezentacije i videozapise. I profesorica i učenici bili su veoma zadovoljni učinjenim, a još sretniji bi bili da su imali još više vremena kako bi doveli svoje videouratke do savršenstva.

Radna atmosfera u informatičkoj učionici

Radna atmosfera u informatičkoj učionici

Možemo zaključiti da je Dan škole bio i više nego uspješan, u opuštenoj atmosferi u kojoj su učenici i profesori neopterećeni školskim zvonom i ocjenama mogli pokazati svoju kreativnost. Nakon odrađenih  radionica uslijedio je svečani kulturnoumjetnički program u Domu kulture s različitim dramskim i glazbenim točkama koje su nam pokazale kreativni potencijal učenika naše škole. Ponovilo se!

Dan škole1

Autorice slike: Gita Dević i Andreja Tomašević

Petar Smolić, Mirna Matošević, Vedrana Mikanović, Leandrea Christina Sužnjev