U posjetu Italiji

  • 0

U posjetu Italiji

Rubrika:Putovanja

Omnes viae Romam ducunt

Italija6

Proljetna subota, rani jutarnji sati, iz još uspavanoga grada Zagreba odlazimo na našu rimsku avanturu u kolijevku Rimskoga Carstva i gotovo cijele europske kulture – u Rim. Nakon nekoliko sati na monotonim autocestama Hrvatske, Slovenije i Italije stižemo na naše prvo odredište, Bolognu.

Bologna

Taj veliki grad poznat još u srednjemu vijeku po tome što je prije ujedinjenja Italije bila glavni grad Svete stolice (uz Rim). Iz toga vremena  potječu i najveća sakralna djela, među kojima je katedrala sv. Petronija i Piazza Maggiore. Šetajući starim ulicama Bologne uočavamo vrlo brz način života domaćega stanovništva, gotovo svaki lokal je pretrpan turistima, svaka trgovina, restoran, kiosk.. Sve je mnogo turista te možete čuti gotovo sve jezike svijeta, a najmanje talijanski. Na sjevernome dijelu Piazze Maggiore nailazimo na srednjovjekovnu palaču: Palazzo dei Notai iz koje su ovim gradom vladale moćne obitelji i osobe čija imena i danas možemo vidjeti na pročelju palače, ali i mnogih drugih zgrada koje potječu iz toga vremena. Pri povratku na mjesto okupljanja ulazim u najstarije sveučilište na svijetu koje datira iz davne 1089. godine kroz koje su prošli mnogi poznati fizičari, pravnici, astronomi… Nakon sveučilišta vraćamo se na autocestu kojom idemo na naše glavno odredište „vječni grad“ Rim.

Italija15

Rim                 

Grad s gotovo 3 milijuna stanovnika, središte cijeloga katoličkoga svijeta. Ponovno u ranim jutarnjim satima napuštamo hotel i krećemo prema sakralnome dijelu Rima i Vatikanu. Putovanjem kroz rimske ulice dobivamo stvaran osjećaj koliko je zapravo velik i lijep grad Rim. Prva od mnogih crkava koje smo posjetili bila je crkva Santa Maria Maggiore čija je unutrašnjost izgrađena i ukrašena čistim zlatom s prvoga Kolumbova putovanja. Nakon „zlatne crkve“  na putu prema Vatikanu stali smo kod Pantheona, jedne od mnogih asocijacija na spomen Rima. Sama veličina Pantheona govori o veličini Rimskoga Carstva i o naprednosti i umijeću tadašnje arhitekture i arhitekata. Pred samim Vatikanom i cestom koja vodi do središta katoličkoga svijeta nalazi se Anđeoska tvrđava – mjesto u kojega bi se za vrijeme nekakve opasnosti sklonio papa.

Italija18

Vatikan

Misa na Cvijetnicu, desetci tisuća ljudi na trgu sv. Petra sluša Papin govor ohrabrenja. Nakon veličanstvene mise nedaleko od nas čuje se nama poznata pjesma, na udaljenosti od oko 200 m nalazila se još jedna grupa Hrvata koji su se slikali s Papom i pjevali „Lijepa li si“. Čekajući u redu na ulazak u Crkvu sv. Petra posebno je bila zanimljiva granica Vatikana i Italije. Ta granica nije bila ništa više nego linija bijele boje kojom je prebojan kamen na tlu, granica je duga svega 100 m i široka oko 0, 5 m. Crkva sv. Petra jest najveća kršćanska crkva u koju odjednom može stati 60 000 ljudi a da se međusobno ne dodiruju. Cijela crkva je ukrašena djelima najvećih svjetskih kipara i slikara kao što su: Michelangelo, da Vinci, Berninni i mnogi drugi. Hodnikom dominiraju kipovi gotovo svih papa od samoga početka kršćanstva do danas. Ispod crkve nalaze se katakombe koje štiti švicarska garda, na samome ulazu u katakombe nalazi se natpis iz Danteova djlea „Pakao“ koji glasi: „Onaj koji ulazi neka se mine svake nade“ . U katakombama se nalaze grobovi mnogih papa i svetaca cijeloga kršćanskoga svijeta i katoliče crkve. Pri povratku iz Vatikana stajemo kod Palače pravde, najvažnije političke zgrade Italije uz ured samoga predsjednika. Povratak u hotel koji se nalazi na jednome od 7 brijegova na kojima je niknuo Rim i iz kojega se pruža pogled na cijelu pokrajinu Lacij.

Italija12

Napulj i Pompeji

Trećega dana putovanja uputili smo se prema Napulju i najočuvanijem gradu iz rimskoga doba – Pompejima. Prvo stajanje je bilo kod najpoznatijega vulkana ovoga područja, Vezuva kojemu možemo zahvaliti za ostatke i očuvanost grada Pompeja. Na 15 minuta vožnje od Vezuva nalaze se Pompeji, grad koji je 79. godine zatrpao pepeo iz erupcije vulkana i zbog toga znamo kako su Pompeji izgledali prije 2000 godina. Ulazak u Pompeje kroz gotovo netaknute zidine jest nešto jezivo, mogu se vidjeti savršeno očuvane ulice, trgovine, kuće, kazališta… One nam prikazuju kako su Rimljani živjeli, koje su poslove obavljali, čak i one neslavne stvari kao što su mučionice, zatvori i javne kuće. Prije erupcije u gradu je živjelo 13 000 stanovnika, a danas mnogo njih pronalazimo uz ulice, u istome položaju u kakvom su umrli i bili zatrpani pepelom. Nakon Pompeja smo se zaputili u Napulj u kojemu je svatko iskoristio slobodno vrijeme za sebe te smo se nakon Napulja vraćali u hotel, ali smo stali u samostan kod Monte Cassina gdje se odvila najveća bitka za Italiju u Drugome svjetskom ratu.

Italija17

Oltar domovine

Četvrtoga dana smo se zaputili prema povijesnome dijelu grada Rima. Prvo odredište su nam bile Španjolske stube na koje smo se vraćali navečer.  Nakon stuba idemo na najpoznatiji rimski trg – Piazza Veneziju na kojoj se nalazi Oltar domovine izgrađen u čast Vittoriu Emanuellu III. koji je ujedinio malene talijanske državice u veličanstvenu Kraljevinu Italiju i postao njen prvi kralj. Posebna zanimljivost u vezi oltara domovine jest ta da ako se okrenete leđima prema njoj, možete biti uhićeni jer se to smatra uvredom cijeloj talijanskoj povijesti i talijanskom narodu. Nasuprot Oltaru domovine se nalazi kuća talijanskoga „velikoga vođe“ Benitta Mussolinija, o kojemu ne trebamo mnogo govoriti, pred kojom i danas stoje vojnici u crnim odorama. Nakon Piazze Venezije dolazimo do nekadašnjega središta Rimskoga Carstva, do Koloseuma i Carskih foruma. Kolosej svojom veličinom dominira središtem Rima, a Forum nam pokazuje odanost starih Rimljana njihovim bogovima. Nakon razgleda Koloseja i rekonstrukcije bitke gladijatora u njemu zaputili smo se prema najljepšoj i najpoznatijoj talijanskoj fontani – Fontani di Trevi koju baš i nismo mogli vidjeti u punome sjaju jer je bila u rekonstrukciji.

Italija19

Orvietto

Na povratku kući posjetili smo maleni etrušćanski gradić Orvietto koji je poznat po trima stvarima: po vlakovima koji postižu brzinu i do 430km/h, vinima iznimne kvalitete i cijene te sakralnim objektima. Nakon Orvietta vratili smo se u Zagreb i završili naše putovanje.

Leo Jurišić, 3. A